četvrtak, 2. travnja 2009.

SLATKE VODE

SLATKE VODE

Vrlo mali dio ukupnog volumena vode na Zemlji otpada na slatke vode- tek 3%. Međutim , te su vode izuzetno važne, ne samo kao izvor pitke vode za ljude, već i kao stanište mnogim biljnim i životinjskim vrstama. Najveći dio slatke vode zarobljen je na polovima u obliku vječnog leda, dok se manji dio nalazi u potocima, rijekama, jezerima barama te osigurava opstanak mnoštvu životnih oblika. Osim toga, svi su kopneni ekosustavi više ili manje vezani uz vodu jer niti jedan organizam ne može opstati potpuno bez vode. Ona je sastavni dio svega živoga na Zemlji. Nema ni jednog živog bića u čijem tijelu nema vode , a i neophodna je za život svih organizama. Voda se u biosferi nalazi u neprestanom kruženju. Iz vodenih površina, tla i biljnog pokrova pod djelovanjem Sunca voda isparava. U atmosferi se vodena para kondenzira te se u obliku padalina ponovo vraća na Zemlju. U samim rijekama i jezerima uvjeti za život vrlo su povoljni. Voda služi kao oslonac tijelima životinja i biljkama te one u njoj mogu plutati . U vodi su prisutni otopljeni kisik i hranjive tvari pa ih organizmi lagano upijaju , a i voda lako ulazi u njihova tijela. U vodi se nalaze i otopljeni minerali pa ih vodene biljke mogu upijati čak i ako nisu ukorijenjene. Slatkovodni sustavi mogu biti vrlo raznoliki- tu se ubrajaju sve tekućice od malih potočića do velikih, dugih rijeka, te stajaće vode od barica koje povremeno presuše pa do dubokih jezera. U svima njima naći ćemo raznolike i vrlo bogate životne zajednice .

Rijeka Dobra Lešće, Gorinci




Get cash from your website. Sign up as affiliate.

srijeda, 1. travnja 2009.



Kitovi (Cetacea) su red sisavaca koji broji više od 80 vrsta. Svi žive isključivo u vodi; osim nekoliko riječnih dupina sve druge vrste kitova žive u moru.
Kitove odlikuje za više sisavce neobična dugovječnost. Neke vrste, kao npr.
grenlandski kit, mogu doživjeti i više od 200 godina. Do sada najstariji poznati primjerak, mužjak, je uginuo u dobi od 211 godina.




Kitovi, umjesto škrga imaju pluća i moraju disati zrak. Kako je njihov dišni sustav izvrsno prilagođen životu u vodi, dugo vremena mogu provesti ispod površine. Udisanje kisika znatno je ekonomičnije oObris kitovog tijela jako je sličan onom velikih riba, što govori o njihovoj prilagođenosti uvjetima u životnom okolišu. Tijelo im je izrazito "aerodinamično", a prednji udovi su poprimili izgled peraja.